Ko le fakasāsā o Uvea mo Futuna

Plage Futuna

Ko Uvea mo Futuna ko le fakatasi’aga o ni motu falani, e tu’u mama’o mei Falani i ni kilometa e kauagafulu tupu ono afe (16 000), i lotomālie o le tai Pasifika. Kua puipui mei le lasi o le fai tulisi, ko Uvea mo Futuna e ma’ua iai a koga fenua fai tulisi tasitasiga.

Ko motu o Uvea i le tasi a potu, Futuna mo Alofi i leia ake a potu, e agai’fenua fakapolinesia, e kau lātou i le « tifi tolu fakapolinesia » e tu’u mama’o mei atu motu o Fiti mo Sa’amoa i ni kilometa e kaulelau tolu (300), lua afe kaulelau tasi kilometa (2100) mei Kaletonia ti lua afe kaulelau valu kilometa (2800) mei Taiti.

Ko le kakai e ma’uli nei i le tēlituale e lau lona ‘api ki le tino afe e kauagafulu tupu tasi kaulelau lima kau ono tupu lua (11 562), e ma’uli a vaega e lua ki le tolu (2/3) i Uvea ti vaega e tasi ki le tolu (1/3) i Futuna.

Ko Uvea mo Futuna ko se tēlituale o Falani mama’o e tu’u tasi, na leikiaise kaku ki ai le to’o fakamakeke e ni fenua matāpule, kae na tonu ia lātou ke lotou pipiki ki le pule’aga falani, kae ta’ofi ke ma’u olātou pule’aga sau e tolu. Kae ko le kau Uvea mo le kau Futuna, na lotou to’o le aga’ifenua a Falani mo olātou talatisio fakatasi mo kakai o le Pasifika.

Jeune femme wallisienne

Ko le tu’u fakaseokalafia

carte situation geographique

Ko le Tēlituale o Uvea mo Futuna e tu’u i le Pasifika Saute. Ko fenua e feofi ‘oki ki ai ko motu o Fiti i le potu Saute-Uesitē (i le kaulelau lua kauvalu kilometa (280) mei Futuna) ti mo motu o Sa’amoa i le potu esitē (i le kaulelau tolu kau fitu kilometa (370) mei Uvea). E kau ki le koga fenua aia, a motu tāfito e tolu, ko Uvea i le tasi a potu, ti mo Futuna mo Alofi i leia ake a potu, e vasa laua i kaulelau e lua mo le kautolu kilometa (230).

Ko Uvea, ko se motu e taulalo kae ko le ma’uga afi, e laulasi i le kaufitu tupu fitu kilometa kalē (77), e le’aise fa’a ma’iloga ona ma’uga, e ā takai aia e le lau’akau. Ko Mata Utu ko le fā kolo mu’a aia o le Tēlituale. E tu’u i Uvea se mala’e vakalele fakamālama nei.

Ko Futuna ti mo Alofi (tagata e tasi e ma’uli i ai), ko ni motu e tau’aluga kae ko ma’uga afi, e laulasi i le kauono tupu fā kilometa kalē (64), e so’ona lau’akau ; ko lona ma’uga ko Puke e kaulelau lima kau lua tupu fā (524) lona tau’aluga. Ko Futuna ko ona pule’aga sau e lua : i Alo e tu’u ai le mala’e vakalele ti ko Sigave e tu’u ai le uafu.

Carte de situation de Wallis et Futuna

Ko le tu’u o le temi

Ko le tu’u o le temi o motu e māfana ti momoko, vevela mo mokomoko, e so’ona temi vevela ‘oki. Ko le ifo o le māfana mo le pale o le vevela e nofo i le vasa o le kaulua tupu lua (22) mo le kautolu tupu lua (32) tekelē selisiusi i le fētu’u kātoa. Ko le fuafua o le ‘ua i le fētu’u e fakalaka ake i le tolu afe milimeta (3 000). Ko le tu’ania afā e toe ga’ega’e ake loa.

Ilot magnifique de Wallis et Futuna

Ko le ‘isitolia

Na fakakakai a Uvea mo Futuna, kua sili nei ki ai a fētu’u e tolu afe kaulelau fā (3 400), e le kakai Lapita, fenua osetolonesia na fa’u ia a fa’asigā ipu fatu afea e ma’ua ona toega e ma’uke ai i le Pasifika.

Tanoa Wallis et Futuna

I Uvea, ko le nofo o le kau Toga i ai, na talu mei le kauagafulu tupu lima sēkulō. Ko le felogoi mo Toga na sosoko, lolotoga a sēkulō e lua, o faiga mālie ai le fakatu’utu’u o le nofo fakakaualiki, leia koi ma’uli’i ai fa’i i aso nei.

I Futuna, ko oso tau a le kau Toga i le kauagafulu tupu lima mo le kauagafulu tupu ono sēkulō na tō noa. I le kauagafulu tupu fitu o sēkulō, na au le kakai Sa’amoa o nofo’i le fenua. Ko le fakatu’utu’u nofo fakapule’aga sau na kamata mei le kauagafulu tupu valu o sēkulō.

  • I le fētu’u afe kaulelau ono kauagafulu tupu ono (1616), ko le sa fai koloa matāpule mei Hollande na taumai ki Futuna mo Alofi, o la papitema’i ai a motu ko « Horn ». I le fētu’u afe kaulelau fitu kauono tupu fitu (1767) na tau ai a Samuele Wallis ki Uvea, o soli ki ai lona igoa. Na faka’igoa loa e le kau afa fenua a Uvea ko le « fakafῑmālie » kae ko Futuna ko le « fanau pulinoa ». Ko uluaki tagata matapule na au o nofo fualoa i motu anei ko le kau fa’asiga tapu o Malia, na fakamafola lotu mei le fetu’u afe kaulelau valu kautolu tupu fitu (1837). I le afe kaulelau valu kaufā tupu lua (1842) ku katolika fuli ai a Uvea ; ti ko Futuna i le afe kaulelau valu kaufā tupu ono (1846).
  • I le afe kaulelau valu kauvalu tupu fitu ki le afe kaulelau valu kauvalu tupu valu (1887-1888) na fakamā’oki ai loa lotātou puipui e Falani. Ko Uvea mo Futuna na lekiaise pule’i fakamakeke aia e Falani.
  • Mei le afe kaulelau iva kaufā tupu lua ki le afe kaulelau iva kaufā tupu ono (1942-1946), na nofo’i Uvea e le sōlia Amelika o lōtou fakasoko ai ni gā’oi ma’uiga koi faka’aoga i aso nei (ko ala mo mala’e vakalele ti mo uafu ….).
  • I le afe kaulelau iva kaulima tupu iva (1959), na vote io a Uvea mo Futuna ki le lēpupilika falani o fakama’oki mai loa i le tosi lao fakatēlituale i le afe kaulelau e iva kau ono tupu tasi (1961). Mei le lua afe tupu tolu (2003), kua toe liliu ai a Uvea mo Futuna ko se koleketivite o falani mama’o.

Basilique saint Pierre Chanel à Poï, Futuna

Ko le ma’uli fakafenua mo koloa fakaaga’ifenua

Ko le fakatu’utu’u faka’afea o le ma’uli fakatasi o Uvea mo Futuna e sa’ele o mulimuli ki fakatu’utu’u fakalēpupilika. Ko le tosi lao o le afe kaulelau iva kauono tupu tasi (1961) e tu’u i ai « ke lōtou la’uatea ki la lātou a lotu ti ke faka’apa’apa a Falani ki le tui mo le aga’ifenua a le kakai ».

I Uvea, ko le pule’aga sau e tasi, ti lua i Futuna : ko le pule’aga sau o Alo mo le pule’aga o Sigave. E tasi moia le pule’aga sau mo lona sau, mo aliki fa’u ti mo aliki mata o aga’ifenua, e filifili e fāmili. Ko sau takitasi e gā’oi ki ne’a fakaaga’ifenua mo fakapule’aga, ti kau a ia ki le fono fakakōvanā.

O uiga mo lōlātou isitolia, ko aga’ifenua mo le māsau a Uvea e filo mo māsau a Toga ; ko le māsau a Futuna e ofi mo leia a Sa’amoa. Koi tuta mālie i Uvea a fakama’iloga o le nofo ai a le kau Toga.

Vestiges du fort Tongien

E ma’uiga ai le lotu katolika i le ma’uli o ‘aso fuli.Ko ne’a ma’uiga e soko ti mo aso fakafiafia e fakama’iloga tu’uma’u ki le misa, o soko atu ki le to’oto’oga o le kava, mo le katoaga (vaevae o ne’a alofa) ti mo mako fakafenua. Ko to’oto’oga o le komuniō mo le kofilimasio ko ne’a ma’uiga oki anā i le ma’uli o le kakai tupulaga o Uvea mo Futuna ti mo olātou fāmili.

Cérémonie avec une danse traditionnelle à Wallis et Futuna

Danseurs wallisiens et futuniens lors d'une ceremonie traditionnelle

Ko le aga’ifenua

Cérémonie devant le palais royal de Wallis

Ko le « aga’ifenua » e ma’uiga ‘oki aia i le loto ti mo le ma’uli o aso fuli o le kau Uvea mo le kau Futuna, leia koi tu’uma’u lona tausi mo lona ma’uli’i logo ai a felogoi mo kakai matāpule. Ko ga’oi ai e ma’uke e fakasā ia a le ma’uli fakafenua i le aga’ifenua pe ko le fakasoko o le « fatogia ».

Ko le ma’uli māsani o le fenua, e koi loloto’oki lona ma’uli’i fakatasi, e fa’u aia i le fakakaukau fakatasi leia e sā mei talatuku mo aga’ifenua fela’aki ai ki fakatu’utu’u āfea.

Traditions à Wallis et Futuna

Ko le ma’uli fakafenua e mafai ai ki tagata fuli ke lotou fetokoi’aki mo tātā’ofi ai se ma’uli felogoi i loto o le fāmili, mo fākolo ti mo vāsa’a o palokia. E soa aia mo « koloa e ma’ua » o mulimuli ki le ma’uiga o le manatu o le aga’ifenua ke fai ti mo le fakatu’utu’u fakalao o le tānaki’aga o ne’a e ma’ua (ko la’a kava, mo tapaka, mo ne’a inu, mo fagu alekolo mo sila pa’aga…).

Ko le kava e ma’uiga ‘oki aia i le ma’uli fakatasi o le kau Uvea mo le kau Futuna, ofaipe lā ake fenua o le Pasifika Saute. O uiga mo le kava i mu’a o le taumai o uluaki papalagi na fakamā’uiga ai a taulā’atua. Ko le kava e faka’ilo ai le la’akau o le fāmili o le puavolo leia ko le aka mo la’a, ko le au’aga aia o le ne’a inu leinei na teuteu’i faka’ali’aliki i se ipu la’akau fakafenua afēa, ko le tāno’a.

E takimu’a le to’oto’oga o le kava ki le fakanofo mo se sau ti mo ni aliki, ti ko le fakatāfito’aga aia o le ave o le tokamālie i agaaga fuli o to’oto’oga ti mo felogoi fakatasi pe takitokatasi, fakalotu pe le’ai.

Cérémonie du kava à Wallis

Ko se « Katoaga » e fakamā’iloga ai le fakatasi’i o fenua e olātou aliki ki se ne’a mā’uiga ai. Ko le « katoaga » e pipiki aia ki le to’oto’oga o le kava. E uiga aia ki le vaevae o ne’a alofa (ko puaka, mo ufi, mo manioka ti mo moelaga…) ti soko atu ai, mo kapau ko se to’oto’oga manu’ia, a ni mako ti mo ni lau. E tui ni teu fakaaga’ifenua pe faka’afea, e fa’u ki ni ne’a o le fenua.

Katoaga : une cérémonie traditionnelle à Wallis et Futuna

Ko le gā’oi fakatufuga ‘afea ko se ne’a mā’uiga aia ki lokita ma’uli fakafenua i Uvea mo Futuna, na tukusolo mai i le māsau, i lotoloto’iga o fāmili.

Dessin traditionnel tapa à Wallis et Futuna

Ko koloa kesekese ofaipe :

  • ko laulafi mo siapo (pena o le laututu)
  • mo ne’a e fai ki le laufala pe launiu e lalaga (ko moelaga, mo kete, mo ili…)
  • Mo kasoa figota ti mo kasoa fua’i la’akau
  • Mo le tā la’akau (fakatātā, mo tao, tāno’a…)
  • mo vaka tafa’aga ; vaka tolotolo ; vaka togi’aki ; kalia
  • mo le lolo ti mo kaloni afea (tuitui)
  • mo teu fakafenua afea

Savoir-faire traditionnel

Vêtement traditionnel fait de façon artisanale

Ko kasoa e tokatasia ai a Uvea mo Futuna. E fulumalie ai tie tau fa’i i aso fuli, ki le gā’oi, mo le sēkolā pe i ne’a fuli e soko e mā’uiga ai. E tui fakatasi a sē o le tiale ti mo iki a sē’i la’akau, mo la’akau ti mo fua’i la’akau (ko le fala, mo le mosokoi, mo le koli…). Ko le kasoa manogi, ko se kasoa e mā’iloga tokatasi ai a Uvea mo Futuna, ko le filo o sē’i la’akau, mo lau la’akau ti mo fua’i la’akau, e le’aise toe ma’ua i se tasi atu a fenua.

Colliers de fleurs Wallis et Futuna

Ko le umu fakatātou ko se fa’asigā fakamoso ne’a kai aia e toe maua foki i lā ake a fenua o le Pasifika. Ko kina e fai (ki le puaka, mo magiti, mo mei, mo figota…) e kofu ki ni laufuti o ta’o ki le umu. Ko le umu e ufi’ufi loa ki ni launiu mo ni ta’u tio laku atu loa a kele o tuku i se ola e tasi.

Ko le kuka faka’uvea mo fakafutuna e faka’aoga lasi ai le su’ā niu, mo magiti, mo figota ... Ko se kuka kanomalie ai, leia e ma’iloga ai lona ma’uiga mo ka soko a aso lalasi faka’aga’ifenua leia e « fai umu fuli ai le fenua ».

I to’oto’oga mā’uiga fuli, e fakatoka a ne’a kai fuli i ‘aluga o le laupapa pe i ‘aluga o ni launiu mo ka ko le kai e fa’i i lalo.

Plat traditionnel cuit dans le four traditionnel

Plat de langoustes

Ko fakatu’utu’u o le nofo

Ko le sa’ele masani o le nofo o Uvea mo Futuna e fa’u aia e vaega e tolu : ko le Pule’aga pe ko le Kōvanā, mo le Fono fakatēlituale ti mo le kau Aliki mo ona pule’aga sau e tolu.

Ki le fakatasi’aga faka’eulopa, ko ’Uvea mo Futuna ko se fenua ti mo se Tēlituale o fenua o falani mama’o, ko ia leia e mafai ai le fakasoko i ai o polōkalama kesekese o le fakatasi’aga lenā, o tupu ko le gā’oi o le selevisi fakafelōgoi o tosi gā’oi fakapule’aga ti mo le lagafenua.

Ko le nofo’aga fakakōvanā pe ko le « Pule’aga » e tu’u i Mata-Utu (kolo mu’a o Uvea). E vaevae aia e selevisi e valu. Ko le kōvanā e fakafofoga ia le pule’aga mo fakama’oki ia a lao o le fenua, leia ko le pule o le Tēlituale ; ko ia leia e fakama’oki ia ke fakasoko a lao o le Tēlituale.

Le drapeau de Wallis et Futuna

Assemblée territoriale de Wallis et Futuna

Ko le fono fakatēlituale na fakatu’u i sulio afe kaulelau e iva kauono tupu tasi (1961) tie tu’u i Mata’Utu. E fakafo’ou fuli aia i le ‘oki o fetu’u e lima (5), e kau ki ai le tinolua (20) e au mei le kau aliki e lima (5) (ko palokia e tolu (3) o Uvea : ko Mu’a, mo Hahake ti mo Hihifo ti mo pule’aga sau e lua (2) o Futuna : ko Alo mo Sigave).
Ko le fono fakatēlituale e vote’i ia le pa’aga mo to’o ia a tonu o uiga mo ne’a fuli e pule a ia ki ai e tu’u i le lao o le aso kaulua tupu lua (22) o sulio afe kaulelau iva kaulima tupu fitu (1957). Ko lao e fakama’oki ti mo fakasoko e le kōvanā.

Ko le tosi lao o le afe kaulelau iva kauono tupu tasi (1961) e faka’io ki le fakatu’utu’u afea o le fakatasi’aga o Uvea mo Futuna ti mo tio’i ia a lao fuli e ave ki le fono fakatēlituale, leia e tonu e tuku manatu ki ai le fono fakakōvana, e kau ki ai a le Pelefē mo sau e tolu, fela’aki ai ki fakafofoga e tolu o le kakai e tusi’i e le kau fono ti fakama’oki e le kōvanā.

Ko le kese’aga aia o le tēlituale : ko pule’aga sau e tolu i loto o le Lēpupilika. Ko le pule’aga sau o Uvea mo le pule’aga sau o Alo ti mo le pule’aga sau o Sigave i Futuna.

Ko aliki sau, ko lātou e pule mo malu’i ia le agai’fenua e kau ki ai a uluaki minisi, mo aliki fa’u ti mo aliki pule kolo. Ko le kau aliki e kau ki le to’o o tonu mo faasiga ne’a fuli e fakasoko i le tēlituale. Ko aliki sau e kau mo lātou ki le fono fakakōvanā

Ko le selevisi o le mālōlō fakatino e taki ia a ne’a e fai i le fale masaki liliki ti mo lopitali o Uvea mo Futuna. Ko le sa’ele o le mālōlō fakatino ese totogi. Ko masaki e veveli e ‘ave ki tai, tāfito ki Niumea. Ko le fakasa’ele o le sēkolā e le’aise totogi tie to’o o kaku ki le kolesio i Futuna, ki le pakelolea i Uvea, i le taki a le pule lasi o le sēkolā fakapule’aga. E mau’a se lisē fakapule’aga mo se lisē gā’oi kele i Uvea.

Ko le sēkolā o kaku ki le faka’oki o le sēkolā o toe liliki i le uluaki vāega e to’o lona taki e le sēkolā fakalotu. Ko fakatu’utu’u e ma’ua e fakafaigaofie ai ki le kau pakelolea ke toe soko olātou sēkolā tau’aluga i Falani kae tāfito i Niu Kaletonia.

Ko le pa’aga e faka’aoga i Uvea mo Futuna ko le falā pasifika, ofaipe Kaletonia mo Taiti. E tufaki mai ki tafa e le selevisi o le fale pa’aga fakapule’aga ko le IEOM.

Ko telekasio

E iai a telekasio e tolu o Uvea mo Futuna i tu’ā pule’aga, i Niumea, mo Papeete ti mo Palesi. E tokaga lātou kia lātou e tupu i le tēlituale ki faigata’a ia fuli e mafai ke felāvei mo lātou i mama’o : ko sēkolā, mo gā’oi, mo le mālōlō fakatino, mo nofo’aga, mo le mate… E toe fakatokaga foki lātou ki le muli’i ke malie ake o le ma’uli falā o lātou ana ti mo gane’a e lōtou ano ki ai.