Ko ni kogafenua agaaga kese

Le lagon et une des îles de l'archipel de Wallis

Tu’u mamao mei Falani o fakalaka atu i le kauagafulu tupu ono afe kilometa (16 000), ko Uvea mo Futuna ko motu lāua e ma’iloga kese ti koi tasitasiga lona faka’aoga e le kau tulisi. I lona fakafuafua fakapule’aga e fakaano fa’i ki se tinolelau kautulisi i le fētu’u… Ko le ma’uke o vaka e taumai i le fētu’u e uta fa’i lona lau i ma’ikao o se lima ! Koi mama’o oki tātou mo iki atu a motu o le Pasifika leia kua lasi ai a vaka tulisi e fakalaka i ai o mamata i se fākolo pe ko se mātaga i ni gā ola.
I Uvea mo Futuna e kesekese le faka’aoga e lātou o le temi.

I motu anā o le lēpupilika Falani, ko le aga fakapolinesia e tu’u ki mu’a. I gānea fuli e sā mai i alātou malimali mo fakatalitali folau ti mo kasoa manogi. Ko vaega lalasi o le isitolia o nei a motu la (fakatasi mo Toga ti mo Sa’amoa i le fakamafola lotu, le pipiki o tātou ki Falani, le nofo’i o tātou e Amelika, lōtātou fakaulu ki le Lēpupilika), na tuku ia se isitolia mo se aga’ifenua koloa’ia o fiafia ai le kau Uvea mo le kau Futuna i lona fakasāsā.

Pirogue à Futuna

Ka kotou fia ‘ilo’ilo lasi ake, ulu ki le site neti o le pilo faitulisi o Uvea mo Futuna.

Ko koloa o le fenua faka’afea mo faka’isitolia e takatasi

Vue aérienne du lagon et des ilots de Wallis

E ma’ua i Uvea se tu’ākau fulumalie i tu’ākau fulumalilie o le mālama nei, koi saosaoa ai o tupu koi ga’ega’e le faitulisi. I loto o le tu’ākau lenā e tu’u i ai ni motu e kauagafulu tupu tolu (13) le’e nofo’i mo taulekaleka. E te’ite’i minuta kauagafulu fa’i le fakakaku ki mata’one tea me’ā anā, mo koga tai lanu usi kesekese, o mamata ai ki koloa o le lalo tai mo se fāmata ti mo se fā tukumānava.

Ko fai mānogi i tu’akau ku fakamā’uiga’i : kua kau Uvea ki gāne’a mālilie oki ke fakasoko ai a fai mānogi o le fakasekeseke i le tai : fakamalu, papa, vaka, foe, uku mo le tau‘a’alo fela’aki ai ki le fai feua i ona fa’asigā fai kesekese ! Ko Futuna ko se palatiso i fai mānogi fuli anā, fela’aki ai ki sona iloa e lātou koi akoako atu ki le fakasekeseke papa.

La beauté des paysages à Futuna et des vagues de l'océan pacifique

E ma’ua i Uvea ni mātaga mo ni isitolia āfea mo talatuku e ma’uiga, tāfito le nofolaga o le kau Toga e mālie oki lona tausi i le Pasifika, ti mo le mātaga o le « ligi’aga toto », ko le tumutumu aia o le isitolia o Uvea.

Ko le fale tānaki koloa mei le temi o le kau Amelika e fakasā ia le tasi a koga o le isitolia o Uvea leia koi tu’u ai nei ona fakama’iloga, o kamata ki le laga o ni gā’oi ma’uke ai koi ma’iloga ai nei fa’i.
E toe ma’ua i Uvea mei se mapusi’aga o se ma’uga afi, se vai lasi ko Lalolalo, kua faigaofie i le temi nei ke kaku ki ai o mamata ki lona fulumalie tukupau, mei se tu’u’aga kua teuteu’i ki ai.

Le lac de cratère Lalolalo à Wallis

I Futuna i le lasi o ona ma’uga ti mo le ma’uke o ona li’ua o faigaofie ai le laga o ni telega i ni laumālie, o fulumālie ai le ulufenua. Kia lātou alā e fia taka mamata ke taki lātou ese tasi e iloa ia le ala ki Puke e ma’ua ia ni suvenia fakagalogata’a, ti mafai ai le tio ki aga’aga kesekese o lōtātou a motu.

Mont PUKE à Futuna

Ko le motu ko Alofi leia e tu’u o ‘aga mai ki le pule’aga sau o Alo, e nofo’i e le fā tokatasi (mo lana kaukuli), e sā mai ni ulufenua taulekaleka tatau ai ki ona matātai, ona ma’uga ti mo lona lalo tai. E lolotoga fakakaukau’i nei ke tosi aia ki mātaga fakamālama nei o le UNESCO. I le sivi na fai e le « Tara Pacifique » na ma’ua i ai ko Futuna e kau ona akau ki akau o mālama nei koi tu’u saosaoa.

E ma’ua i Futuna ni mātaga fakafenua mo ni talatuku āfea mā’uiga : ‘uluaki mu’a, ko le fai’umu ta’o tagata, mo le ‘ana o Loka i Alofi e lau ola le sa’ele lalo ki ai, tāfito loa le Pāsilika o Poi, gāne’a na tukipo’i ai a Sagato Petelo Sanele, ko le sagato aia e tasi o le Pasifika na mate malētile. I fētu’u fuli, e fakamā’uiga ai e le kāiga lotu e au mei le Pasifika kātoa o kau ki lona fakamanatu i le aso kaulua tupu valu (28) o Apelili.

Koia loa, i Uvea ofaipe Futuna, ko le ma’uli fakalotu koi mālie ‘oki lona tausi ti koi ma’ua i ai ni ‘ēkelesia fulumālilie ma’uke ai.

Cathédrale de Wallis

I Uvea, ko le ‘Ēkelesia faka’ēpikōpo o Mata Utu, leia na fa’u ki le fatu tā o ma’uga afi, e punama’uli ki ai le kaumamata. I fētu’u fuli, i Futuna nei, ko le kāiga lotu e fai fanoga tapu mai ki Poi, ti e faiga mālie ai ke lotou mamata ki ona ‘ēkelesia lanulanu ma’uke ai, e mālie ‘oki lona tausi, ti mo lona teuteu’i ma’u ki ni sē’i la’akau.

I se ‘ēkelesia fua, ko le kau ki se misa, i le lotolotoga o ni fakavikiviki, mo ni teu fakaaga’ifenua ti mo ni kasoa manogi, e sā mai ai se tui e ma’uli ti mo ma’iloga kese.

Ko le laga ‘otele i fa’asiga kesekese

Ko le laga ‘otele i Uvea mo Futuna e fakatātā ki le nofo o tou motu : o mulimuli ki le api. I leinei e ni ‘otele fetu’u lima mo ni logo’ā, ti mo ni maumau o le tu’ākau i le feano’aki o le kau tulisi. E ma’ua i Uvea mo ni gā ‘otele fakafamili mo ona teuga fuli mo ona kogafale moe. Ko le ‘otele e tasi e tasi mo ia lona fale kai leia e fakakātoa ai a fale kai mo fale ne’a inu o le motu.
I Futuna e ma’ua ai ni ‘otele e lua mo ni gā atu fale lue mei le kakai la.

Restaurant à Wallis

E fefe’aki le ‘au ki Uvea mo Futuna

Voyager entre Wallis et Futuna

Ko le kāpani vakalele e tasi ko le ‘’Air Calin’’ (Air Kaletonia fakamālama nei) e fai folau i otātou a motu. Ko uta e tolu i Uvea ki Niumea i vāsa’a fuli i ola e tolu (3), i monitē mo felia fā ti mo asotokonaki fuli.

Ko iki a uta e ifo o fai se gā temi mānava i Nāti (Fiti) leia e mama’o mo Uvea i le ola e tasi mo le kuata. E toe mafai foki le fakakaku ki Uvea o ala mai i Nāti.
Ko le ala leia mei Falani e to’eto’e ‘oki e fakalaka mai i Tokio pe ko Seulu, ti mo Niumea loa.

E ola tasi (1) le ano i Futuna ki Uvea, ko uta e tolu (3) i le ‘aso ti ko ‘aso e tolu (3) i le vāsa’a. Ko uta fakalaka e teki atu ki ai o fakaano ki fa’asigā ne’a e soko (ko le ulu sēkolā, ko le ‘aso o Sagato Petelo Sanele…) Ko uta anā e fakasoko e le Twin Otter. Ese mafai e se uta e tasi ke fakalaka i se tinoagafulu. Ese mafai lona tā’ofi i le telefoni kae tonu ke ano ki se pilo vakalele i pilo o le Tēlituale.

E le’aise laini fai folau vaka i le vasa o Uvea mo Futuna, o fela’aki ai ki motu mo fenua e tu’u feofi mai. I le fētu’u, ko vaka tulisi te’iki fua e tau mai ki Uvea mo Futuna, kau ai mo lātou o le kāpani « Le Ponant » kua fakamā’oki e le Tēlituale.

Ko tagata fai folau vaka failā e mafai lalātou ’au o tuku taula i ’Uvea mo Futuna, i le ava lenā i Gahi, pe ’aga ki Alofi. Ki le kauvaka, ko ’Uvea mo Futuna ko se mānava’aga e mā’uiga kese kia lātou kae e le’aise ’iloa, mokā fai se foli takai o le Pasifika Saute, i mu’a o le ano faka’aga ki Fiti, Sa’amoa pe ko Toga.

Ko mātaga ke ano ki ai.

I se vāsa’a e tasi i Uvea : nofo i se ‘aso e tasi o mamata ki mātaga faka’isitolia o Utuleve, Atuvalu, vai o Lalolalo ti mo le nofo’aga tau mā’iloga kese o le kau toga.

Vestiges du fort tongien à Wallis

Ko le lua o ‘aso e mafai loa ke ano o mamata i motu o le potu saute : mei Faioa ki le motu e tu’u i tafa o le ava e tou fakalaka ai i le komo loa o Sagato Kilisitofo… Ma’ua ai mo se temi toso mo lafolafo ti mo kalolo, ki le kai afiafi !

Pêcheurs à Futuna

I le tolu o ‘aso tou malaga mu’a o tio mei aluga, i mu’a o le soko atu o le mamata i motu o le potu Noleto. Mei le mala’e vakalele o Hihifo, e kotou to’o ai se gā vakalele (ULM) ke kotou mamata ai mei le lagi ki Uvea mo lona tu’ākau : ko se mātaga fulumalie kese ai. E feala loa ke kotou ano ki motu o le potu Noleto o mamata ai ki lona lalo tai ti mo kotou pale ai ki Tano’a o fai ti mo kai ai se Umu (umu o le fenua). Tie faka’oki loa le ‘aso ki se fale kai e teuteu’i ai ni ne’a kai kanomalie, i mu’a o se pā ne’a kai o le fenua : ko ika mo figota ti mo ’ula…o fakalogo ki lou loto.

Plat local cuit dans le four traditionnel

Ko le teuteu’i o se temi mamata o uiga mo ‘aso fakafiafia ofaipe le ‘aso kauagafulu tupu fā (14) pe kaulua tupu iva (29) o sūlio (‘aso o le Tēlituale) e mafai ai loa ke tou kau ki le to’oto’oga o le kava mo le katoaga mo sua ti mo mako fakafenua mo kau tonu ai loa ki se misa. Ko sua mo teu ti mo kasoa manogi ko le kātoa’aga aia o le ma’uli fakamālama ti mo fakalaumālie e fakagalo gata’a. Ko ‘ēkelesia o Uvea e fakasā ‘ia a se talatuku mā’uiga ai mo tokatasia, o tasi mo ia lona paaki mo lona isitolia o mulimuli ki fā kolo na fakatu’u ‘ia.

Cérémonie à Wallis

E mafai ke faka’aga’aga se tasi a ‘aso ke tio ai ki le tosi mo se laulafi fakaaga’ifenua pe ko se lalaga mo ni moelaga ke totogi. Ko fafine e gā’oi fakatufuga e lotou fiafia lasi ai i le vaevae olātou mālama ti mo fakamatala pe fefe’aki le fa’u e lātou mo ni kasoa pe ko ni teu, ti mo mā’uiga o ne’a anei i se aga’ifenua e tuku gutu. Ko le ‘asi’asi ki le tānaki’aga koloa o le kau amelika e fakakātoa ia loa leinei a ‘aso fakaaga’ifenua mo fakasāsā ‘ia le toega o le isitolia o Uvea leia na fakamā’iloga ‘ia le motu. Tie faka’oki’oki loa le ‘aso ki se fale o mako ai mo tio ki le tā o le Soamako !

Le soamako, danse traditionnelle

Ko le tagata leia e ma’ua sona temi e mafai lana ano o moe ki se motu. E mālie talie e le’aise aoga mai se fakataga. Ko motu e tu’u ai a fale, kae feala lau nofo i se fale lā pe ko se tainamu. Ko se pō fulumalie ai i motu, lau logo ki le mafati o le galu o fakamatemate mai ki le fugā tete i le mālama o le kātoa o le māsina, tupu ai ko se ne’a fakagalo gata’a.

Une nuit sur un ilot de Wallis

I ni ou gā ‘aso i Futuna : ‘eva’eva mu’a i se ‘aso kātoa i le motu la, mei le komo loa o Vele o kaku mai ki Fatua. I Futuna, e le’aise lau’akau tie kaku ai fa’i tātou ki le moana usi la. Ko le fulumalie o ona mata’one e fakatupu fia ma’anu tai… kae fakatokaga fua ! Palepale fa’i i tafatafa mo se li’ua ke ke tio ai ki telega fulumalie ti ke manatu’i loa a faigāsaga lāisi o Asia.

Plantation de taros d'eau à Futuna

E faigaofie fa’i le to’o mo se ‘aso kātoa ke pale ai ki Puke leia e tau’aluga i kaulelau e lima kauagafulu tupu fā (514) meta. E ko le atu ke pale usuusu na ma’ua e le vevela’aga o le la’ā. Ko le pale la e mafai ke tou fakalaka mo mamata ai ki ni paaki kesekese mo tou tio ai ki Futuna i se tasi fa’asigā tio.

Entraide à Futuna

Tasi a ‘aso ke fakafaigaofie ai lātātou a ano o mamata sa’ele i se tasi a potu mo Alofi, motu fulumalie mo toe me’ā, ko gā minuta te’iki fua mei le taulagā vaka i Vele, i le potu saute o Futuna. Ti kāpau koi toe a se gā makeke, e tonu ke iai a sātātou tagata taki ala, talie ko le sa’ele’aga ki le ‘ana i Lokā la e faigaofie ai a lākoutou mamata ki le fulumalie i le gāne’a e fai fanoga tapu ki ai, i le mātaga tauāluga lasi ai o le nātulā o sasa ma’u fa’i a galu.

Point de vue à Futuna

E mafai i se ‘aso kātoa ke faka’aga’aga mu’a a le mamata la, ki mātaga faka’isitolia o Futuna ofaipe le fai’umu ta’o tagata, mo le fatu fānaki o Sākumani ti mo le Pāsilika o Poi, i mu’a o lātātou a ano o ‘asi’asi le kuka kanomalie o le motu, kae tāfito ake a ne’a malie faka’oki kai.

Basilique de Futuna

Ki vaega fuli anā o le taka mamata la, auase ke ῑ i le fakafelogoi mo se tagata taki ala pe ko le selevisi fakaaga’ifenua ke ina ‘aga o faka’ilo’ilo faka’agatonu atu le feano’aki i le motu.

Kae tāfito, i Futuna, auase fakatavili’i… Le’ese toe fakalaka ake ai se temi i le fakagalo o le la’ā leia e ifo mai ai le tautau (mokomoko), ti palepale mālie ake foki o mumusu o fakatasi o tauasu, le faigamālie foki ke ‘o’ono ai le su’a o le kava, mo lona tukusolo i fākolo takitasi, a logo o le ‘aso mo isitolia ti mo fanaga.

Gecko du Pacifique

Koa ke ta’ofi mei ai ?

E tatau i Uvea mo Futuna, ko le aletisānā e au mei otou tupuna ti ko laulafi e mā’uiga ai, tie tasi mo ia le motu mo lana fa’asigā fa’u.

E liliu loa koutou mo ni tāno’a fulumalie ai, ko ga tao liliki, pe ko ni la’akau tā, ne’a e lalaga ki ni launiu pe ko le laufala o fai pe le ili, kete pe ko ni moelaga. Kaea foki mo kapau e faigai a le fa’u mo se teu fakafenua tā mo tui o mulimuli ki le loto. Ko kete mo takafi o pāsipo laulafi e ano saele mo koutou i lā teu folau o tau mo tui figota fulumalie ai o le Pasifika. Kotou aga o tau saele lolotoga o lakoutou fai folau.

Un tapa en tissu traditionnel