Ko na’i mālama fakaofoofo kehe

Le lagon et une des îles de l'archipel de Wallis

Ko motu, ko ʼUvea mo Futuna e tutu’u mama’o nāua mai Falanisē iā kilometa e 16 000, (pe’e fakalaka atu, e lau māhani ko kilometa e 22 000). Ko ʼUvea mo Futuna ko ni motu agaagakehe pea ҆e he’eki lahi tonā taka’i e te ’ū alagā vaka tulisi. Ko te tokolahi o te kau tulisỉ, i te ta’u, e lau pē ki te toko teau (100).

Pea ko vaka e tuku taula i te ta’u fuli ʼe tahitahiga! E kei tou mama’o ʼosi tātou i te fai tulisí mokā fakatatau atu ki ҆ihi motu o te pasifiká, ҆aia ʼe lahi ʼaupito ai te tuku taula a ni vaka tulisi lalahi, i te ʼaho, o mamata pē i ni ki’i hola, he kolo pe ko he mātaga.

I ʼUvea mo Futuna e kehe ҆osipē te ha’ele ia o te temí.

Iā motu ҆aia o te Lepupilika Falanỉ, ko te aga fakapolinesia pē ia, ҆aē ҆e ma’uhigá. He’e, iā potu fuapē e ke ҆alu ki ai, ko me’a pē ʼaēni e ke sio ki ai : ko te malimali atú, mo te talihaha’i faka’apa’apá pea mo te fakatau atu o ni’ou kahoa kakala.

Ko vāega lalahi o te hisitolia o motu ҆aia : (ko felōgoi mo Toga mo Ha’amoa, mo te fakamafola o te Evaselió, mo te ʼū tālaga felōgoi mo Falanisē, pea mo te nofo i ʼUvea-nei a te kau ʼAmeliká, o faka’osi’aki tonā fakahū ki te Lēpupilika Falani), ko vāega ҆aia ne’e natou tuku mai ia he hisitolia pea mo he aga fakafenua koloa’ia, ҆aia ҆e fiame’ame’a ai te kau ʼUvea mo te kau Futuna, i tona fakahāhā.

Pirogue à Futuna

Pea kapau ke i ai pē ni me’a e ke fia mahino ki ai, pea ke felōgoi mo te Pilo o te Faitulisi o ʼUvea mo Futuná.

Ko he koloa fakafenua tukufakaholo, mo fakahisitolia ʼe mole hona tatau

Vue aérienne du lagon et des ilots de Wallis

Ko te tailoto o ʼUalisí e kau kiā koloa matalelei tahi o te mālama-nei, he’e kei haohaoa ia, ҆uhi ko te he’eki kaugamālie o te omai a te kau tulisí. I te tailoto ʼaia e tutu’u ai motu faka’ofa’ofa e 13 mole nofo’i tu’uma’u. Mole pē lā minuta hogofulu, pea ke kaku kiā mata’one ҆onehihina ҆aia, mo tona tai lanu ҆u’ui mama’a, ҆o ke sio’i ai, i hou fo’i matauku, te lalo-tai.

Pea ʼe toe feala ҆osipē ia mo te fai o ni faigao’i i te fuga tai mo te loto tai, he ko ʼUveá e ko he kogame’a lelei ʼaupito ki te fakaheke galu fai lā, te fai kaiake i te taỉ, mo te fai papa tau’a’alo tu’u, mo te ukú, pe ko te tau’a’alo, pea mo fa’ahiga gelủ kehekehe ! E fēiapē mo Futuna iā me’a fuli ʼaia, pea ʼe ko he kogame’a e mamana ki ai te kau fakaheke galú.

La beauté des paysages à Futuna et des vagues de l'océan pacifique

I ʼUvea-nei, ʼe ma’u ai ni mātaga faka’alakeolosia mo fakahisitolia ma’uhiga ʼaupito. E lau ki ai he kolotau o te kau Togá kei haohaoa kehe i te Pasifika pea mo te to’oga totó, ko he kogame’a taputapu ia o te hisitolia o ʼUvea-nei.

E i ai mo te fale tānaki’aga koloa ki te temi o te kau ʼAmelika e ina toe tuku mai foki ia he koga o te hisitolia o ʼUvea-nei, o kamata ʼakipē te ʼū gāue lalahi ne’e natou fai, pea mo faka’iloga kei ma’u o tanatou nonofo i te motu nei.

Pea ko ʼUvea pe foki ʼae e tu’u ai te vai gutu’umuafi e lau kiā Vai’uta lalahi o te Pasifika, ko te vai ʼaia ko Lalolalo pea kua faigafua ʼosi leva te sio lelei ki te vai kātoa, he kua fa’u ai he sio’aga matalelei.

Le lac de cratère Lalolalo à Wallis

I Futuna leva ia, ko tona fuga kelé e mouga’ia pea lahi mo ҆ona ki’i vaitafe, o faigafua ai foki te fai o ni gāue’aga talo e matalelei ki te sió. Kae kiā nātou e lotomālohi ki te kake mo’ugá, kehepē ke ma’u honatou tagata-taki, ke olo nātou o kake ki te fuga mo’uga ko Puké, he ҆e tau ai anai i ҆anatou fakaukaú ni suvenia fakagalogata’a, pea ҆e toe feala ai foki mo tanatou fakalaka iā fa’ahiga kogame’a agaagakehe o te motú.

Mont PUKE à Futuna

Pea ko te motu leva, ko ʼAlofi e haga akepē ki te Pule’aga o ҆Aló, e nofo ai te matu’a e tokotahi (mo tana faga kuli !) e toe ma’u pē foki i te motu ҆aia mo ni’ona kogame’a matalelei, tataupē mai ҆ona mata’oné ki ҆ona ki’i mo’uga o a’u ki te lototai. ʼE i ai mo te fakatu’utu’u e lolotoga faiga’i ke kau ia ʼAlofi kiā koloa fakafenua o te Fono fakamālama-nei o te Unesco. Ne’e fakahā e te folau gāue TARA Pasifiká, e kau te lauhakau o Futuná kiā lauhakau o te mālama-nei ʼe kei haohaoa ʼaupito.

E toe ma’u pē foki i Futuna mo ni mātaga ma’uhiga: o hagē ko te gutu’umu-ta’o-tagatá, te ʼana o Lulu i Lokā ҆aē tu’u i ʼAlofi, he’e feala pē te ҆alu lalo ki ai i ni ki’i hola, pea tāfito age leva te Pasilika o Poi, ʼaia e tu’u i te potu tonupē ne’e fakapōgi ai ia Sagato Pētēlō Sanele, ko te Sagato pē ҆aia e tokotahi o te Pasifiká kua liliu ko te Malētile. I te ta’u fulipē e fagona tapu age ai te kāiga-lotú, maiā potu fuapē o te Pasifiká ke natou kau ki te fakama’uhiga faka’ali’aliki o te ʼaho 28 o ʼapelili.

Pea 'e tou faka’osi leva kiā koloa fakalotu tukufakaholo, ʼe kei taupau fakaleleipē i ʼUvea-nei o hagēpē ko Futuná, koia foki ҆aē ʼe kei tou ma’u aipē ia ni ҆ekelesia matalelei mo faka’ofa’ofa.

Cathédrale de Wallis

I ʼUvea aipē, ko te katetalale o Mata’utú, ne’e fa’u ҆aki te makahunu-tā, o fakatupu’aki te punamā’u’uli a te haha’i-mamata. Pea ki Futuna leva ia, i te ta’u fulipē e fagona-tapu age ki Poï te kāiga-lotú pea natou faka’aoga ai te faigamālie ҆aia ki te mamata o te ҆atu ʼekelesia pena lanulanu, e taupau lelei pea teu fisi’i ʼakau tu’uma’u. I he ʼekelesia pē e ke kau ai i he misa, i te lotolotoiga o te ʼū hiva kātikó, mo te ʼū teu fakafenuá, mo te ʼū kahoa kakalá, e ke logo’i kehe ai te loto fiafia e hoko tu’atahi i tou ma’uli.

Ko te fakatalitali fakatulisí, ʼe fe’auga pē…

Ko faigamālie o te fakatalitali fakatulisi i ʼUvea nei mo Futuná, ʼe kei mulimuli pē ki te liliki o ʼotatou motú. I henī ʼe mole i ai ni ʼōtele fetu’unima, ni mālōlō’aga logoa’a, pe ko he tailoto kua maumau ʼuhi ko tona mamata e te kau tulisí.

Ko ni ki’i ҆ōtele fakafāmilipē ʼe ma’u i ʼUvea, pea ʼe kātoa aipē ʼia me’a fuli ʼe ʼaoga ki te tagata-tulisí pea mo te ҆atu kogafale. I te ҆ōtele takitahi ʼe i ai pē te selevisi me’akai, o tokoni pē ki ai te ҆atu falekai mo sinake o te motú.

Kae, ʼi Futuna, ko ҆ona ҆ōtele pē e lua, pea mo ni nofo’aga o niʼihi ʼe feala ke lue.

Restaurant à Wallis

ʼE feafea’i te faifolau mai ki ʼUvea mo Futuna ?

Voyager entre Wallis et Futuna

Ko te kāpani pē o te ‘Aircalin’, ʼe ina fai te fefolauʼaki i te vaha o Niu-Kaletonia mo motu ʼaenī e lua. Ko folau’aga e tu’a tolu o te vakalele i te vāha’a, mai Nūmea ki ʼUvea nei, ʼiā hola e tolu, i te mōnite, mo te feliafā, pea mo te moeaki.

ʼE i ai mo ҆ihi folau’aga a te vakalele ʼe tō i Fisi, o nofo ai i he ki’i temi noupē, ko te loaloaga o te folau mai Nandi (Fisi) ki ʼUvea-nei, ko te hola e tahi mo te kuata. ʼE toe feala pē foki mo te ҆alu folau atu i ʼUvea nei o tō i Fisi.

Pea ko te alagāvaka nounou tahi mai Falanisē ki henī, ko ʼaē e fakalaka i Tokyo pe ko Séoul pea ha’u ai ki Nūmea (Tontouta).

I te vaha o ʼUvea-nei mo Futuná, ҆e fefolau’aki ai te ki’i vakalele, ko te TWIN OTTER, i ҆ana folau’aga e tu’a tolu i te ҆aho ; ʼe hola kātoapē tana lele’aga pea ko ҆aho e tolu i te vāha’a e folau ai ki Futuna. ʼE mole feala i hana folau’aga e tahi, ke fakalaka fau te kau pasesé i te toko hogofulu. ʼE toe feala pē te fakalahi o folau’aga ʼaia e tolú, o fakalogopē ki tona ʼaoga, pea mo me’a ʼe hoko (o hagē ko te temi o te hū-akó, pe ko te ҆aho o Sagato Pētelō Sanelé). Ko te faifolau fakavaha’a motu ʼaenī, ʼe mole feala ke fai he tā’ofi-lāpalasi fakatomu’a i te netí ; ҆e tonu pē ia ke fakaui te tā’ofi-lāpalasi 'aia kiā pilo vakalele o te Telitualé.

ʼE mole kei i ai ni fefolau’aki vakapāsese i te vaha’a tai o ʼUvea mo Futuná pe ko ’ona vaha’a motú mo fenua ʼe ovi mai. E si’i pē ia vaka tulisi e tautau fakalaka i ʼUvea mo Futuna i te ta’u fuli, o lau ki ai ia vaka o te kāpani ‘Le Ponant’ ʼaia kua fakanūmelo i te Telitualé.

Ko te haha’i faifolauvakalā ʼe fealapē tanatou omai o tukutaula i ʼUvea nei mo Futuna, i te taulaga o Gahí pea mo ʼaē o Alofi i Futuna. Kiā kauvaka ʼaia, ko ʼUvea mo Futuná e ko he fakalaka’aga e mole ilo’i kae ma’uhiga i te foli’aga fuli o te Pasifiká e fia fai, i mu’a o te hoko atu ki Fisi, Ha’amoa, pea mo Toga.

Ko tokoni kiā fou’aga o te taka mamata

Kā ʼe ke nofo i hou vāha’a i ʼUvea nei, ʼe ma’ua ke ʼaho kātoa hau ʼalu o mamata i ʼona mātaga fakahisitolia ʼaē i ʼUtuleve mo te ʼAtuvalú, mo te Vai’uta ko Lalolaló, pea mo te Kolotau fakaofoofo o te kau Togá.

Vestiges du fort tongien à Wallis

Pea i tona luá ʼahó, ʼe feala pē ke ke ʼalu ai o mamata i te ʼatu motu o te potu Togá, o kamata atu i Faioa ki te motu o te avá pea mo Sagato Kilisitofo i Nukutapu ; pea kā kei ma’u pē hou temi pea fai hau māta’u fakatele pe lafolafo pe ko te kalolo, kote’uhi ke ma’u aipē foki he me’akai ki te afiafí.

Pêcheurs à Futuna

I tona tolu ʼaho leva, i mu’a o hau ʼalu o mamata te ʼatu motu o te potu Tokelaú, ʼe tonu mu’a ke ke mamata mai ʼoluga i te ʼaelé. ʼE feala ke fakaui te ULM i te mala’e vakalele o Hihifó, ke ke sio ifo ai mai lagi ki ʼUvea mo tona tailotó : ko te gata lā o he me’a faka’ofa’ofa !

Hili ia, ’e feala leva tau fakaui he vaka ke ke ’alu ai kiā motu o te potu Tokelaú, o sio ai ki ҆ona lototai pea ke hake atu ai o mamata i te Tāno’a (i Nukula’ela’e), o faka’osi ifo ki te teuteu’i o he ҆umu faka’uvea o a’u ki tona kai. I te faka’osi o te ҆aho ҆aia, ’e ke fa’italiha pe koe, i te filifili o he falekai ke ke ҆alu ki ai, o ҆ahi’ahi ai ia me’akai faka’uvea ҆aenī ko te ika mo te figota pea mo te ҆uo… o falaogopē ki tou loto.

Plat local cuit dans le four traditionnel

Kae ki te fakatu’utu’u leva ia o hou ҆aho mamata iā ҆aho lalahi fakafenuá, o hagē ko te ҆aho o Falaní (14/07) pe ko te ҆aho o te Telitualé (29/07) ҆e ko he faigamālie foki ҆aia ke ke sio ai ki te fakahoko o te to’oto’oga o te kavá, mo te kātoagá, mo logo ai kiā fo’i lau pea mo sio kiā fa’ahiga tāme’e faka’uvea, kae ko me’a fulipē ҆aia ’e kamata ҆akipē tau kau ki he Misa.

Ko te logo ki te hualau mo te sio kiā tēuga faka’aholalahi faka’uvea, o fēiapē ki te tau kahoakakala a te haha’í, ’e ko he fakafiafia’aga fakamālama mo fakalaumālie kiā kita ’e mole toe galo anai ia. Kiā ҆atu ҆ekelesia leva ia o ’Uvea-nei, ’e ko hina koloa makehe ia talumai te ҆ū kuí, pea ҆e takitahipē te ҆ēkelesia mo tona fa’ahiga fa’u, pea mo tona hisitolia o ҆ona, o fakalogopē kiā kolo ҆aē ne’e natou fa’ú.

Cérémonie à Wallis

Pea ko he tahi leva ҆aho, ’e tā’ofi ia ke kita ҆alu o sio i te tohi o he lafi faka’uvea, pe ko te lalaga o he fala pea mo te fai ai foki o ni’au ki’i fakatau. Pea ko he tahi foki ia me’a fakafiafia ki te haha’i fafine poto tohi lafi mo lālagá, ko tanatou fakamahino ki te tagata mamata te fa’ahiga tui o ҆anatou kahoa pea mo ҆anatou teu pea mo te ҆uhiga foki o me’a ҆aia i te aga faka’uvea pea mo totatou talatukủ.

’E fakakātoa anai tou ’aho fakafenuá, ’aki tau ’alu o mamata te faletānaki’agakoloá ki te nofo a ’Amelika, o ke sio ai foki ki he tahi koga o te hisitolia o ’Uvea-nei, pea mo toetoega ҆āfea o te nofo a ’Amelika. Pea ҆e ke faka’osi leva te ҆aho ҆aia, ҆aki tau ’alu o sio mo me’e i ni lagi faka’uvea, fo’ou mo ’āfea, tāfito te soamakó !

Le soamako, danse traditionnelle

Pea ko te tagata-mamata leva ҆aē ʼe ma’u tona temi ʼe feala pē tana ҆alu o moe ki he motu, i he pō e tahipē. ʼE mole ҆aoga te poaki ia o te koga ҆aia, he ҆e i ai pē te ҆atu fale malōlō’aga, ҆e fe’auga pē takita ҆alu o moe ai mo hokita tainamu pe ko hokita ki’i falelā! Ko takita moe i motú, i te lotofimālie mo tokita fakamoemoe pē e te ho’ulu’ulu o te galú mo te maina o te māhiná : ʼe mahino papau ko te fa’ahiga koga ҆aia o te ma’ulí ʼe mole galo anai kiā kita i hina ҆aho.

Une nuit sur un ilot de Wallis

Ko tau nofo i Futuna i he temi nou pē : i te ʼaho e tahipē, ʼe ke foli ai Futuna, mai te matakomo o Vele ki ʼaē o Fatuá. Pea ʼe mole i ai he tailoto ia o Futuna, ʼe pīpī’aga tai pē ia ki te moaná. Ko ʼona mata’oné, ʼe matalelei ʼaupito, o vave ai takita fia mā’anu tai... Kae ke fai fakapotopoto pē !

Pea kā ke muli’i te hake o he matavaitafe, ʼe ke sio ai leva anai ki ni ҆atu gāue’aga talo matalelei ia tanatou tu’u fakalaufatá, ohagē ko te ҆ū gāue’aga lāisi o ʼĀsia.

Plantation de taros d'eau à Futuna

Pea ko he tahi leva ia ҆aho, ʼe ke ʼalu ai o hake i te mo’uga ko Puké, ko tona mā’oluga ko meta e nimageau hogofulumāfā (514). ʼE lelei te hake ki ai i te ҆uhú ʼe kei mokomoko, he kā tuai pea kua vevela leva foki te la’ā. Ko te kake ki te fuga mo’ugá ʼe faigafua ai tau sio kiā ʼatu fuga-fenua kehekehe o Futuna pea mo ke ma’u ai hau tahi fa’ahiga sio keheage ki te motú.

Entraide à Futuna

ʼE feala pē leva tau ʼalu i he tahi ʼaho o mamata i ʼĀlofi, he ko he tahi pē ia motu matalelei fakaofoofo ʼe kei haohaoa ʼosipē ia, o hagē ko tana tu’u talumai te temi mu’á, pea ʼe lau’i minuta pē tau ʼalu ki ai, mai te taulaga vaka o Velé ʼi te potu Toga o Futuná.

Pea kāpau ʼe kei lava pē tau ʼalu lalo o sio i te ʼAna o Lulu ko Loká, kehepē ke ma’u hou kaugā fagona, ke ina fakahā atu te malumaluga fagonatapu o te kāiga-lotú ʼe tu’u i he kogame’a mamalu ʼaupito ʼe pā ake pē ki ai te galú.

Point de vue à Futuna

ʼE toe feala pē mo te faka’aoga o he tahi ҆aho ki te mamata o mātaga fakahisitolia o Futuná, ohagē ko te Gutu’umu-ta’otagatá, mo te maka falanaki’aga o Sakumaní pea mo te Pāsilika leva foki o Poí. Pea hoki ke faka’osi leva tau taka mamatá, ki hau ҆alu o ҆ahi’ahi ʼia te kuka kanolelei o te motú, tāfitopē ʼona me’akai malié.

Basilique de Futuna

O ʼuhiga leva mo faigamālie mamata ʼaia, ʼe lelei agepē tau kumi hou kaugā fagona pe ko he tahi mai te Selevisi Malu’i o Koloa mo Faiva o Futuná, na’a ke faihala i tou alá.

Kae i Futuna, ʼaua hoha mo fakavilivili, he mole he tonu ki te hoki tō o te la’ā, kua mokomoko leva te ҆aele o te afiafí, pea ko te me’apē leva ʼe kita logo ki ai, ko te femuhumuhu’aki o te ҆ū tauasú, na’a ko he faigamālie ҆aia ke kita ҆alu ai o ҆ahi’ahi inu te hu’akavá pea mo kita logo ai ki te fakamatala o logo o te ҆ahó, i te loto kolo takitahi, mo ҆onatou hisitolia pea mo ʼonatou fāgana…

Gecko du Pacifique

Koteā he me’a ke liliu mo kita ?

I ʼUvea, o hagēpē ko Futuná, ko gāue fakaʼalatīsanā mo te lafí ҆e ko ni gāue fakateuteu ia kua logologona, talumaiā temi ʼo te ҆ū kuí, pea ʼe tahipē te motu mo ʼana fa’ahiga tā’ofi kiā me’a ʼaia.

I te foki ki ҆apí, ʼe ke liliu leva mo hau ki’i tāno’a matalelei pe ko he ki’i tao pe ko ā atu foki ҆ihi sūvenia ne’e togi, pe ko ni ili mo ni kato fala, pe ko ni fala fo’ou. ʼE toe feala tau liliu mo hou hinalolo feta’u, ʼiloa ʼuhi ko’ona lelei ki te sinó, mo hou hinalolo’uvea pe ko hou hinatuitui tuki, ko he magoni fakafenua ia.

Pea koteā foki ҆aē ʼe mole fakaui ai ke tui mo hou teu faka’uvea o fakafuafua tonu kiā koe, o mulimulipē ki tou lotó ? He ko te ҆ū kato lafí pe ko ki’i kato fa’o pasipō e ҆alu pē ia mo koe, o fēiapē ki ni’ou tu’uga kahoa figota matalelei, makehe osipē ia mo ҆ihi motu o te Pasifiká, ke ke tau i he folau’aga loaloaga.

Un tapa en tissu traditionnel